Najstarije pisano svjedočanstvo iz 1334. potvrđuje da je u Virju, tadašnjem Prodawiczu, postojala crkva svetog Martina. Pojedinosti, kada je sagrađena, tko ju je podigao, kako je izgledala, gdje je točno bila smještena u samom naselju – nepoznate su.
Ipak, postoji zanimljiv podatak: kad je 1832./33. iz temelja građena (osim tornja) sadašnja virovska crkva svetog Martina, župnik Ivan Pfeifersberg je u “Spomenici” župe zapisao da su tom zgodom našli nadgrobni kamen na kome je označeno da je na mjestu današnje crkve bila kapela koju je podigao Gregorije Institor de Prodawicz godine 1484. Ta kapela je proširena i postala je župnom crkvom (u obnovljenoj župi), ali se ne zna kada – napisao je Pfeifserberg i dodao da je nađeni kamen dao uzidati u zid nove crkve kod ulaza u sakristiju.
Iz izvještaja vizitatora od 24. svibnja 1738. godine doznajemo da je crkva svetoga Martina u Virju 1735. potpuno izgorjela, ostali su samo zidovi. Nastradalu crkvu potpuno je obnovio i uredio dugogodišnji virovski župnik Mihovil Igerčić, a prema uklesanoj godini 1764. iznad ulaznih vrata koja je i danas vidljiva te godine ju je dao posvetiti, jer se redovito godine posvete stavlja na pročelje crkve.
Toranj crkve sv. Martina
Župnik Ivan Nepomuk Pfeiferberg je godine 1832. odlučio sagraditi iznova crkvu svetoga Martina. Stari je ostao samo toranj, dok je sadanja nova crkva podignuta na novim temeljima. Temeljni kamen nove crkve blagoslovio je podarhiđakon i đurđevački župnik Franjo Milinković 26. travnja 1832. godine. Za godinu i tri mjeseca crkva je potpuno dovršena, te je 11. kolovoza 1833. godine bila svečano blagoslovljena. O tomu činu svjedoči i latinski natpis ispisan crnim slovima na gornjem dijelu pročelja crkve, a glasi: “PIETATE COMMUNITATIS WIRIENSIS SUREXI MDCCCXXXIII”. (“Podignuta sam pobožnošću Virovske zajednice 1833.”).
Unutarnji prostor crkve oblikovan je u baroknom stilu, jer u njega postavljen i barokni stari oltar iz polovice XVIII.. stoljeća. Crkva je duga 38 metara, i široka 19 metara. Godine 1891. cijelu je crkvu iznutra oslikao Marko Antonini, slikar iz Zagreba za 1300 forinti, nastojanjem župnika Josipa Hitera. Crkva ima 5 oltara: veliki oltar, otar Spasiteljeva lica, otar svetog Fabijana, otar svetog Sebastijana i oltar Bezgrešne Djevice.
Prve orgulje crkva je imala već 1733., a današnje je 1916. izgradila poznata tvrtka Heffer. Prva ura se spominje 1673. Druga ura kupljena je u Velikoj Kanjiži 1863. i radila je do 1999. kada je postavljena nova elektronska ura.
Župna crkva svetog Mihaela – Miholjanec
1638. Igrađena drvena crkva sv. Mihaela na brijegu
13.06.1777. postavljen kamen temeljac za novu crkvu
1779. sagrađena nova crkva sv. Mihaela
Crkva sv. Mihaela
1922. postavljena tri žrtvenika u crkvi. Oltari izgrađeni u Zgrabu. Glavni oltar je posvećen sv. Mihaelu, pokrajnji sv. Antunu (s kipovima sv. Blaža i sv. Apolonije) i Majci Božjoj
1926. postavljena dva nova zvona (100 kg i 165 kg)
1986. elektrificirana zvona
1994. promjenjeno krovište
1996. uređeni oltari, kipovi i propovjedaonica, te zidovi
1997. saniran toranj
2006. uređen pod župne crkve, predvorje i sakristija, postavljen mramor, napravljeni mozaici
