Virje danas

Općina Virje
Općinu Virje čini 6  naselja: Donje Zdjelice, Hampovica, Miholjanec, Rakitnica, Šemovci i Virje kao središte općine. Površina općine je 78,6 km². Prema popisu stanovništva 2011. godine u Općini Virje živi 4.587 stanovnika. Na današnjem teritoriju općine najviše stanovnika je živjelo 1880. godine čak 9.667.
Samo naselje Virje je selo od 3300 stanovnika koji se pretežno bave poljoprivredom ili su zaposleni na raznim poslovima u Virju ili izvan Virja. Smješteno je uz prugu Koprivnica-Osijek, 18 kilometara udaljeno od Koprivnice, na plodnoj ravnici između Rijeke Drave i vinorodnih brežuljaka Bilogore. Već u doba Rimljana, Virje je poznato kao postaja Lentulis, na rimskoj cesti između Poetovije (Ptuja) i Murse (Osijeka). U srednjem vijeku se na istom mjestu spominje utvrda i  posjed Prodavić (Prodavicz, Prodawis), koja osnivanjem Vojne krajine prelazi pod vojnu upravu. Nakon opasnosti od Osmanlija uz ime Weissenburg koje datira iz 16. stoljeća i Weisenthurm iz 17. stoljeća. Današnji naziv Virje (Wyrye) se po prvi puta spominje u zaključcima Hrvatskoga sabora u Zagrebu iz 1603. godine i službenim spisima iz 1626. godine. Najnovijim istraživanjima osmanskih dokumenata u Carigradu pronađen je trenutno najstariji spomen imena Virje u zapisima o utvrdi Virolar – Virje iz 1552. godine. Godine 1871. Virje je pripojeno Bjelovarsko – križevačkoj županiji. Tijekom 20. stoljeća doživljava niz reorganizacija, a kao  samostalna Općina Virje osnovana je temeljem zakona 1993. godine.  Danas pripada u veće općine Koprivničko-križevačke županije.
Virovci se ponose svojom poviješću i bogatom kulturnom baštinom. Tradicija tiskarstva stara je više od 120 godina o čemu svjedoči izdavanje tjednog lista Podravac 1893. godine. Prva kino predstava prikazana je 1927. godine, razglasna stanica po cijelom mjestu radi od 1952. godine, a u siječnju 1964. godine proradila je prva lokalna radio stanica.   Dobrovoljno vatrogasno društvo i Narodna knjižnica Virje osnovani su 1878. godine. Hrvatsko pjevačko društvo Ferdo Rusan osnovano je 1884. godine, a Športsko društvo Podravac 1908. godine.   Osim nabrojanih u Virju danas djeluje niz udruga i društava s nešto kraćom tradicijom (oko 25 udruga)

Župa Svetog Martina
Župa svetog Martina prvi se puta spominje 1334. godine u knjizi „Statut zagrebačkog Kaptola“. Tijekom 14. i 15. stoljeća jedna je od najznačajnijih župa podravskog prostora. Za vrijeme prodora Osmanlija crkvica svetog Martina postaje utvrda Virje, a njezinom obnovom obnovljena je i Župa svetog Martina. U Virje 1942. godine dolaze časne sestre dominikanke, a današnju župu čine mjesta Virje, Šemovci i Sveta Ana. 

Crkva svetog Martina
Crkva svetog Martina biskupa izgrađena je 1833. godine kao kasnobarokno – klasicistička jednobrodna građevina. Stavljena je pod zaštitu Konzervatorskog zavoda u Zagrebu kao nepokretno kulturno dobro godine 1953. 2008. godine dobila je oznaku „Stopa Sv. Martina“ u okviru Europske mreže kulturnih centara Sv. Martina. 
Osim crkve, Virje krasi još nekoliko značajnih kultuno-povijesnih spomenika. U parku oko crkve je nekoliko spomen-ploča i bista značajnih virovaca (Ferdo Rusan). Tu je i tzv. krasotica, stara pučka škola s kraja 19. stoljeća u kojoj se danas nalaze Zavičajni muzej i Narodna knjižnica.

Općinske ustanove
Općina u svojem vlasništvu, kao osnivač ima Dječji vrtić „Zrno“, Narodnu knjižnicu Virje, Zavičajni muzej Virje. Suosnivač je Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac, Lokalne akcijske grupe (LAG) Podravina, Drava kom d.o.o., Komunalije d.o.o. i Turističke zajednice područja „Središnja Podravina“ koja ima i sjedište u Virju (u sastavu je još 5 općina koje čini ovu turističku zajednicu).

Udruge i društva na području Općine Virje
Općina Virje se može pohvaliti svojim brojnim udrugama i društvima koje svaka pojedinačno i zajedničkom suradnjom čuvaju kulturnu baštinu i tradiciju ovoga kraja ali i nadalje razvijaju  kulturu, sport, gastronomiju, vinogradarstvo i brojne druge vrijednosti.
Općina kontinuirano pomaže rad udruga a udruge kroz svoje aktivnosti sudjeluju i organiziraju razna događanja na području općine.
Osim udruga i društava, tu su i vatrogasna društva i Vatrogasna zajednica općine Virje. Svako naselje u Općini Virje ima svoje dobrovoljno vatrogasno društvo sa stožernim društvom Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Virje (dakle, 6 DVD-ova)

Investicije
U Općini Virje se, od osnutka 1993. godine do danas, tijekom svojih 25 godina postojanja, a naročito u novijoj povijesti, kontinuirano provode infrastrukturni i kapitalni projekti od kojih se kao najvažniji mogu izdvojiti; izgradnja vodovoda i kanalizacije, izgradnja sportske dvorane, modernog dječjeg vrtića, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uređenje nogostupa i prometne infrastrukture i brojni drugi.

MANIFESTACIJE I DOGAĐANJA
Bitni nosioci događanja u Virju su sama Općina Virje i općinske udruge. Budući da su brojne i raznolike, brojna su i događanja na kojima sve one žele pokazati i prikazati svoj rad, dati doprinos Virju.
Božićno-novogodišnji koncert je već prerastao u tradiciju a na njemu Virju mogu pozavidjeti i veće i brojnije sredine. Koncert se održava u velikoj sportskoj dvorani kojom na dva – tri sata u blagdanskom raspoloženju, odzvanja prekrasna pjesma i glazba domaćih, virovskih izvođača; Puhački orkestar DVD-a Virje, HPD „Ferdo Rusan“, Molitvena zajednica mladih – Martinci, Dječji vrtić „Zrno“ i Tamburački orkestar OŠ prof. F. V. Šignjar Virje.
Paljenje adventskih svijeća – U očekivanju Božića u predblagdanskom raspoloženju, sada već tradicionalno, općina u suradnji s udrugama organizira paljenje adventskih svijeća kroz sve četiri nedjelje adventa.
Virovske Noći muzeja – U Zavičajnom muzeju u Virju se od 2014. godine svake godine redovito održavaju Noći muzeja.
Vuzmeno kolo i vuzmeni doručak – Na Uskrsni ponedjeljak, već nekoliko godina zaredom, održava se  „Vuzmeno kolo“ na kojem folklorna i tamburaška  sekcija  Hrvatskog  pjevačkog  društva  „Ferdo Rusan“  Virje prikazaju  tradicionalne uskrsne plesove koje su plesali naši stari.  Uz glazbu i ples, na ovaj način se, brojnoj publici zaželi sretan Uskrs te čuvaju naši lijepi starinski običaj.  

MARTINJSKI DANI I VIROVSKA PRKAČIJADA – NAJVAŽNIJE MANIFESTACIJE U OPĆINI VIRJE
Kao najznačajnije manifestacije izdvajaju se  Martinjski dani Općine Virje i zadnjih godina Virovska prkačijada. Ovo su manifestacije koje su postale prepoznatljive i privlačne za goste izvan Virja, Županije ali i Republike Hrvatske. Naročito je Virovska prkačijada poznata širom svijeta s obzirom da ima međunarodni karakter kao međunarodni festival sitnih kolača.

Martinjski dani općine Virje
Povodom blagdana svetog Martina, zaštitnika virovske župe i općine, svake godine oko 11. studenoga se kontinuirano slave Martinjski dani općine Virje. Tom prilikom sve udruge, društva, tvrtke i pojedinci žele sudjelovati, pokazati svoje aktivnosti i na taj način obilježiti centralnu manifestacija Općine Virje. Zato ne čudi što ovi dani traju i više od tjedan dana s bogatim cjelodnevnim kulturnim, sportskim, gastronomskim, edukativnim i sličnim programima. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, uvaženi gosti upoznaju se s radom općine od Martinja do Martinja a najzaslužniji pojedinci ili društva nagrađuju se javnim priznanjima Općine Virje.

Virovska prkačijada –  međunarodni festival izvornih kolača
Ove godine je održana po treći puta. To je jedini međunarodni festival tradicionalnih kolača u Europi čiji je cilj očuvanje tradicije pečenja sitnih starinskih kolača te spašavanje od zaborava starinskih recepata. Poznato je da se Virje kao i cijelo područje Srednje Podravine može pohvaliti bogatom tradicijom pečenja prkača za razne prigode. U tijeku dva dana trajanja Prkačijade, svjetski majstori slastičarstva i gastronomije održavaju svoje prezentacije i radionice gdje svi zainteresirani mogu razmjenjivati iskustva i stjecati nova znanja.