Više o privatnosti i zaštiti osobnih podataka vidite ovdje.
Nalazi se u mjesnom parku. Izgrađena je 1894. i obnovljena 1989. Sagrađena je na mjestu stare Djevojačke škole i srušene kapetanske štacije. Posao gradnje je na natječaju dobio građevinski poduzetnik iz Virovitice Rohrbacher. Sagrađena je za samo godinu dana o čemu piše list Podravac 30. rujna 1894.(Povijest Virovskoga školstva, 1999., str. 41.-50.) U njoj se nastava održavala sve do 1971. Danas je u njoj Zavičajni muzej, Dječji vrtić Zrno, kino, Knjižnica s čitaonicom i galerija u kojoj je i web redakcija.
Fratrovac – izletište s izvorom vode ispod kipa franjevca koji je izradio virovski samouki kipar Grga Kurtak, a postavljen je na to mjesto 1923. prigodom obiljažavanja 750. obljetnice Miholjanca, odnosno Zdelje gdje su u 13. stoljeću svoja imanja imali vitezovi templari i ivanovci. Za vrijeme Vojne krajine tu je bilo zabavište i kupalište krajiških časnika i ostale gospode iz bliže i dalje okolice. Svečanost otvorenja izletišta upriličena je 9. rujna 1923. a nazočilo je oko 5000 ljudi. Danas općinska vlast planira revitalizirati to izletište koje je nekad bilo jako popularno.
Ivanko Janko Vlašičak o Fratrovcu (citati)
– zateklo li se kakvo prase ili guska u virovskom šetalištu , izostalo li je koje dijete neopravdano iz škole, našao li se koji grlati seoski vikač te bi smetao kod nedjeljne zapovijedi ( seoskoga sastanka poslije nedjeljne mise)- 10 dinara globe u korist Fratrovoga zdenca.
– mnogi su Miholjančani dragovoljno radili ispod Majstera da iskrče šikarje, koje se tamo zagojatilo. Nemarnjaci su mogli birati: ili osam dana sjediti u općinskom hladu ili jedan dan raditi kod Fratrova zdenca.
– Toga se dana ( 9. rujna 1923.) zaodješe Miholjanci u svečano ruho. Stari Majster dočekivao je posve pomlađen i domaću čeljad i goste. Po njemu se vijugaju nove staze, prijazno se i lagano pružaju na sve strane nove klupe, a na vršku najvišega hrasta leprši hrvatska trobojnica…
– Zapušteni do sada Fratrov zdenac čini ti se sada kao podravski raj. Spomenik se ljeska na žarkoj prigrjevici, vrelo miljušno žubori, jelići, bukvići, hrastići se smješkaju, vesele…. U tri sata popodne skinut je zastor sa spomenika.
Rješenjem Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture stara podravska klijet na obroncima Bilogore u blizi Virja proglašena je kulturnim dobrom.
Vidljivo je da je klijet primjer starog graditeljskog umijeća i posljednja je takva klijet u ovom kraju i stoga je valja obnoviti prema naputku Konzervatorskog odjela. Sanacija se mora izvršiti izvornim materijalima s što manje novih elemenata. Posebnost je slamnati krov čija obnova je jako skupa.
U klijeti su tri prostorije: soba za boravak vlasnika, prostorija za alat i prosotrija za vino. Klijet je dugačka 14 metara, a široka 4 metra. Oko klijeti je prostor livade i vinograda s autohtonim raslinjem u njenom zaleđu. Objekt se nalazi na putu prema nekadašnjem izletištu Fratrovac.
Nakon sanacije klijeti sakupit će se originalni namještaj i alat i urediti unutrašnjost.
Namjena saniranog objekta će biti prvenstvno edukativna, ali i rekreativna, a uz učenike će prostor koristiti i udruge koje će biti uključene u njenu sanaciju. Ujedno je i cilj da ta sanacija postane omiljeno izletište i sastajalište ljubitelja prirode i etno baštine.
O prisutnosti čovjeka na ovim prostorima govore brojni arheološki nalazi koji se čuvaju u muzejima u Zagrebu, Koprivnici, Bjelovaru i nešto u Zavičajnom muzeju u Virju. Nalazi s ovog područja objavljeni su u Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske (Varaždin,1990., str. 200.-210.)
Nalazi koji se odnose na općinu Virje:
Nalazi novca:
Nalazi keramike:
Nalazi oružja:
Ostaci stare utvrde Prodavić i crkva sv. Martina u Virju – u Podravskom zborniku 1985., str. 171.-185. u zapisu Srednjovjekovne građevine u podravskoj regiji opisana je ova utvrda s prikazanim crtežem. U Virovskom Zavičajnom muzeju nalazi se fotodokumentacija o nalazima te utvrde i izložena opeka.
Nalazi stare rimske ceste od Virja do sv. Ane čiji se tragovi mogu zapaziti po oranicama. Postoji zapis o tome u Podravskom vjesniku 1983., str. 263.-266.