Više o privatnosti i zaštiti osobnih podataka vidite ovdje.
Objavljeno: Petak, 11. ožujka 2016.
PRKAČI NAŠI SVAGDAŠNJI
Podravina je dobila novi, internacionalni, gastro-turistički, ili bolje rečeno slastičarski događaj. Riječ je „Virovskoj prkačijadi“ koja će se održati u Virju, 13. i 14. svibnja ove godine. Bit će to jedna od najvećih smotri domaćih „prkača“ u posljednjih nekoliko godina, a osim edukativnih sadržaja, „Prkačijada“ ima i natjecateljski karakter. U sklopu programa održat će se „Mala prkačijada“, natjecanje učenika Osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije u spravljanju ovih tradicionalnih kolača, a u drugom dijelu natjecanje seniorki u spravljanju prkača. Internacionalnost festivalu daju inozemni gosti, pa je organizator pozvao slastičare iz Italije, Češke i Slovenije. Oni će pokazati spravljanje prkača u njihovim regijama, a sudionici će ih moći u Virju i kušati. Organizator je općina Virje, suorganizatori OŠ „Franjo Viktor Šignjar“, Društvo žena Virje, a generalni sponzor koprivnička „Podravka“.
PRKAČI I OBIČAJI
Poruka organizatora je vrlo jasna. Podravec, gdje god živio uvijek ima u svojim mislima i srcu, svoju rodnu kuću i zamamni miris, prkača, koje je s često žuljavom rukom pojeo nakon napornog dana na njivi ili na veseloj virovskoj svadbi, krstitkama, imendanima… To nije poetiziranje. U svakom tom malom prkaču je moć prirode koja je određivala njegovu slatkoću, u njemu je idiličnost žitnog polja, zimi pokritog snijegom, na proljeće valovitog na vjetru i na kraju ljeta blještavog na suncu. U njemu je razigranost podravske duše zajedno s pjesmom zadovoljne domaćice i ljubavi prema domaćem. Tu nikad zaboravljenu ljubav prema prkačima, Virovci ponovno oživljavaju, vade priče i sjećanja iz zaborava, i uz kruh naš svagdašnji, predstavljaju ih još uvijek u svoj svojoj ljepoti i ukusnosti. S prkačima je povijest stala, ali se i nastavlja; prkač naš svagdašnji, daj nam ga Bože danas i sutra i prekosutra.
U tom ozračju „rođena“ je „prkačijada“, nastavak priče i o najprisutnijoj podravskoj slastici na brojnim običajima, svadbama, baš onako kako to u svoj pjesmi pjeva Virovec Petar Petričec; Na dva, tri herava, rasklimana, posođuvana stola, prestrli smo bele stolnjake, mesje, kolačovlje, nanosili, rodbino i prijatelje znakupili, možikaše pogodili, ke so celo noč tancare i žice mučili…
GOSTI IZ ITALIJE, SLOVENIJE I ČEŠKE
-Prkačijada je manifestacija kojoj je cilj očuvanje tradicije pečenja sitnih starinskih kolača te očuvanje od zaborava starinskih recepata! – ističe Mirko Perok, načelnik općine Virje. Poznato je da se Virje kao i cijelo područje Srednje Podravine može se pohvaliti bogatom tradicijom pečenja „prkača“ za razne prigode te bi se kroz „Prkačijadu“ očuvala gastronomska baština šireg područja. Ovakve manifestacije su potrebne za razvoj i promociju općine, za aktiviranje lokalnog stanovništva kao i za privlačenje turista. Kao članica turističke zajednice u osnivanju Turistička zajednica područja „Središnja Podravina“ i kao članica LAG-a, planiramo ovakve manifestacije kojima se promiče i zaštićuje kultura, gastronomija i ostale vrijednosti ovoga kraja, još više razvijati i promovirati. Očekujemo da će prva virovska prkačijada pobuditi interes stanovništva za ovakva događanja te da će se ideja samo još više ubuduće razvijati i širiti te uključivati sve više sudionika i posjetitelja.
– Ovakva gastro-slastičarska uvijek su zanimljiva ne samo za ljubitelje kolača već i za turiste. Posebno sam ponosan što krećemo s Podravinom i s Virjem, a u konačnici bit će to „vjetar u leđa“ višegodišnjim nastojanjima Virja da ožive tradiciju, kulturu i turizam! – rekao nam je Dražen Đurišević, predsjednik Stručno – organizacijskog povjerenstva. Našim posjetiteljima želimo pružiti što kvalitetnije sadržaje, pa će gosti osim stručnih radionica vezanih za spravljanje podravskih prkača, moći vidjeti kako se tradicionalni prkači spravljaju i u drugim zemljama. Uz inozemne goste pozvali smo i slastičare, članove Saveza slastičara Hrvatske koji djeluje pri Hrvatskom kuharskom savezu. Gostuje nam predsjednica Saveza slastičara Hrvatske, Dragica Lukin jedna od najboljih slastičarki u ovoj regiji, te Danica Trbušić iz Zagreba. Zadovoljan sam što je svoj dolazak najavilo nekoliko televizijskih kuća iz Hrvatske, no dolazi nam i ekipa turističkog programa RTV Novi Sad, zatim uredništvo češke turističko – gastronomske revije „Svĕt Horeca“ s glavnim urednikom Zdĕnekom Reimanom (najpoznatiji češki, turistički novinar). Iz Slovenije nam dolazi jedna od najpoznatijih slovenskih slastičarki Alma Rekič, poznata po sudjelovanju u gastro-emisijama slovenske televizije. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako se spravljaju talijanski prkači. Očekujemo veliki odaziv posjetitelja iz cijele Podravine i cijele regije.
UČENICI PEKU PRKAČE
-Važna je uloga mladih, koje odgajamo u našim obiteljima i u školi za očuvanje tradicijskog blagovanja, ali je još važnija sinergija i partnerski, podržavajući odnos svih nas odraslih koji motiviramo, usmjeravamo i učimo djecu i mladež pozitivnim vrijednostima našega zajedništva, kulture stola i čuvanja, njegovanja i oživljavanja tradicijske baštine! – rekla je Marica Cik Adaković, ravnateljica OŠ „Vitkor Franjo Šignjar“. Važno je, svakako, praktično im to pokazati i uvesti ih u te vještine spravljanja prkača, jer samo ako mlade naučimo onome što mi znamo, sačuvat ćemo našu tradiciju i samobitnost. Stoga je Prkačijada vrijedna i zasigurno će zaživjeti i biti prepoznata kao susretište generacija, izvorište znanja i zabave za sve sudionike.
-Virovska osnovna škola godinama priređuje događanja i susrete djece i odraslih kojima njegujemo, proučavamo i čuvamo tradicijsko blago. Jedna od naših najstarijih kurikularnih aktivnosti je Kajkavski etnokviz koji priređujemo već 24 godine uz Martinje, te okupljamo učenike i njihove mentore iz susjednih prijateljskih škola stoga će ova „I. Mala prkačijada“ biti logičan nastavak tih naših nastojanja. Hrana, posebno kolači, je bila česta tema naših prošlogodišnjih Dana otvorenih učionica, integriranih nastavnih sadržaja u Matičnoj, a isto tako i u Područnim školama. Naše vrijedne učiteljice puno rade na međugeneracijskom povezivanju i druženju naših učenika sa starijim sumještanima, posedno bakama pa je tako nastala i knjižica Recepti virovske sokačic (koje će uz prkačijadu doživjeti ponovljeno izdanje).
KAKO SE SPRAVLJAJU PRKAČI?
-Prkači, prkačeci, drobni prkači, prkanci, prvkeci, sitni su kolači od tijesta koje se radi od brašna, masti, šećera, jaja i začina: papra, cimeta, klinčeca, ruma! – pojašnjava nam detaljnjo priču o prkačima Nada Matijaško voditeljica „Podravkinog“ Muzeja prehrane, i nastavlja.
-Tijesto se tanko razvalja, a zatim reže želescima, limenim modlicama u obliku srčeka, ribica, bebica, zečeka, zvezdica ili se režu čašom. (Čašom se režu i „ribice“ – polumjeseci.) Žene su znale reći: „jedno testo – 15 feli kolača“, ili „9 feli z jedne struganje“. Modlice su domaćice i posuđivale od drugih kako bi imale što više „fela“. U prkače se može staviti malo praška za pecivo, malo sode bikarbone ili žličica salakalije (licitarske germe u prahu, amonijak bikarbonata). Naziv ovih sitnih kolačića očigledno je povezan s time što su to kolačići od prhkog (prkog) tijesta. Nazivaju se još i licitari, salagarci, paprenjaki. No, ovi paprenjaki nemaju reljefne otiske drvenih kalupa, nego se jednostavno režu modlicom ili čašom, sadrže papar, ponekad još i orahe ili med tako da su „braun“ boje. „Zamese se z mastjom, budu tvrdi ali za 2 dana odmeknu.“ Nazivi: licitari i salagarci, upućuju na vezu s proizvodima licitarskog obrta, odnosno na upotrebu licitarske germe (salakalije) koju su domaćice nabavljale kod licitara.
KRATKA POVIJEST PRKAČA
Između mnogih vrsta tradicijskih kolača u Podravini, o prkačima se u literaturi može naći vrlo malo. Najvjerojatnije se radi o kolačićima koje su domišljate Podravke umijesile po uzoru, s jedne strane na gradske suhe čajne kolačiće, a s druge strane na još dostupnije licitarske kolače, prilagodivši ih svojim mogućnostima i potrebama. Nastali su vjerojatno u 19. stoljeću, a svakako nakon što su se u kuhinjama uvriježili štednjaci tj. zidane peći s jednim ili dva rola jer prkači se ne peku u krušnim pećima. Prkači nisu skupi kolači i moguće je da su i odraz skromnijih mogućnosti tijekom nekog povijesnog razdoblja, a različite varijacije oblika i dodatnih sastojaka omogućuju da se u kući za blagdane i svetkovine postigne željeni dojam obilja i blagostanja. Kako bi bili što raznovrsniji, pečeni prkači su se cukorili, mazali pekmezom, kavom divkom, jajcetom … (Ivan Lacković – Croata u sjećanjima o Božiću ispričao je: „Moja je mama od istog tijesta pekla tri vrste prkača, jedne je mazala žumanjcem, druge posipala kavom divkom, a treći su bili bez dodatka.“)
Prkači su obogaćivali blagdanski i svečani podravski stol brojnim varijacijama: raznim oblicima, raznolikim završnim premazima, različitim okusima i mirisima zbog dodanih sastojaka i začina. Mnoge starije Podravce upravo će prkači, fini sitni kolačići, asocirati na Božić. No, pekli su se i za Uskrs, za svate, nosilo ih se kao dio „pogače“ u posjet rodilji, veselili su im se radnici kod vršidbe žita i u puno drugih prigoda kad su se ljudi okupljali za blagdana, zabave i druženja.