Općina Virje

Naselja


Šemovci

Smještaj i naziv

Iza Virja to je najveće naselje u općini, smješteno na sjevernim obroncima Bilogore na cesti Bjelovar- Đurđevac-Virovitica. U nazivu mjesta sadržan je korjen prastare riječi za pastirsku nastambu što upućuje na znatnu starost naselja. U prošlosti se spominju i manja naselja Konačko i Seče. Šemovci su bili i općinsko mjesto u vrijeme Banovine Dravske (1920.), Banovine Hrvatske (1939.) i u vrijeme Nezvisne države Hrvatske( do 1945.).

Stanovništvo

Naselje broji 575 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom ili su zaposleni izvan naselja. Poljoprivrednici, posebice vinogradari pratili su napredne tokove i sudjelovali i u prošlosti na gospodarskim izložbama (Zagreb 1891. i 1909. godine). U selu su bile organizirane različite zadruge i udruge sve do II. svjetskog rata, a nakon toga su druge društvene ideje zatrle njihov rad. Broj stanovništva naselja se nažalost stalno smanjuje zbog izumiranja ili migracija, što je bilo naročito izraženo pedesetih godina prošloga stoljeća. Primjerice 1912. Šemovci su imali 1559 duša.

Društvene organizacije i obrazovanje

Od društvenih organizacija od 1926. neprestano djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Šemovci, preko kojeg se odvijala i sva društvena i kulturna djelatnost u mjestu. Djelovala je glumačka družina i pjevački zbor. Nogometni klub je osnovan 1956. ali valja napomenuti da je 1930. djelovao športski klub Jadran i Viktorija. U mjestu djeluje i Udruga žena. U Šemovcima je škola utemeljena 1824., a današnja školska zgrada kupljena je 1883. i preuređena za potrebe nastave. Zbog velikog broja đaka, preko 120, 1899. je škola dograđena. Prema podacima iz spomenice 1912. godine bilo je 234 redovita polaznika i 98 opetovničara. Danas ima samo 10 učenika u I. i II. razredu osnovne škole, a naglo smanjivanje broja učenika počelo je od 1950. godine.

Neki od poznatih žitelja Šemovaca

Stjepan pl. Kolarević, general austrougarske vojske, pokopan u Šemovcima 1935.

Stjepan Kolarević, inženjer rudarstva – radio je u Češkoj, a u Šemovcima je u predjelu Hotova otvorio runik ugljena koji je radio nekoliko godina. Dao je postaviti raspelo na raskršću ispred škole kao spomen na dvanaestoricu mještana poginulih u Prvom svjetskom ratu.

Mons. dr. Fran Barac (1872.-1940.), svećenik, teolog i političar, pokopan na arkadama u Mirogoju. Bio je profesor i dekan Bogoslovnog fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Kao političar zalagao se za osamostaljenje južnoslavenskih naroda od habsburške monarhije.

Svećenici iz Šemovaca: Gašpar Habek, Josip Selak i Đuro Vrabec

Značajne građevine u mjestu

Zgrada škole je bila bivša štacija Vojne Krajine. Ona je i djelomični ostatak prijašnje utvrde iz feudalnog doba. Dograđivana je i u nekoliko navrata obnavljana. Ove godine je uređen okoliš i nova fasada.

Zadružni-društveni dom sagrađen na mjestu srušene upravne zgrade bivše općine. Dom je trebao biti simbolički i upravni centar kolektivnog gospodartva koje nije uspjelo. Danas je uglavnom neiskorišten i propada.

Crkva sv. Križa sagrađena je 1832. godine. Prijašnja crkva je bila uz groblje nasuprot postojeće. Spominje se i drvena kapela sv. Križa poviše sela u vinogradima, zemljanog poda i s jednim zvonom.

Crkva sv. Kriza
Kapela sv. Petra i Pavla na groblj

Kapela sv. Petra i Pavla na groblju, dovršena 2003. na mjestu današnjeg groblja. Kapela ima zvonik sa zvonom i elektrificirana je i ozvučena doprinosom mještana. U skladno uređenoj unutrašnjosti su dva vitraja s likovima sv. Petra i Pavla.